Najnovije vijesti

Tajne broja sedam

28 Feb 2014
6624 times

U Kur’anu se na više mjesta i u nekoliko sura, u različitim kontekstima navodi broj sedam. Fascinantna je i frekventnost broja sedam u islamskim obredima i interpretativnoj tradiciji islama. 

 

 

Na Allahova znamenja i znake stvaranja Kur’an poziva i upozorava da ona postoje na Zemlji i u nama samima: „Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima- zar ne vidite. A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava. a tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina kao što je istina da vi govorite!“ (Ez-Zarijat, 20-23)

Na ova znamenja rekacija mudraca je – Zvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama su dva nepobitna dokaza da ima i postoji Bog (Kant).

Drugi mudrac Pitagora istinu postojanja Boga branio je matematičko-logičkim putem pomoću brojeva. Naime, tvrdio je on, broj jedan nalazi se i sadržan je u svakom drugom broju, a nijedan drugi broj ne nalazi se u broju jedan. Kazano jezikom mudrosti Bog je sve, u kontekstu stvaranja i održavanja svjetova i stvorenja, a u okviru Njegovog Bića Bog je samo Bog. „Kur’ansko izlaganje posvećeno je, zapravo, utemeljenju nauka kojem je vrhovno načelo i svrha Bog. On se određuje Zadnjim bitkom ili Istinom. On prethodi svemu i ono je što ostaje iza svega, vidljiv je i tajan i zna svaku stvar. Najprije je On Stvoritelj i Sudac. Ima neograničenu moć nad stvorenjima, a svojstva su mu vrhovni vladar i sudac. Bog je, zatim, u Kur’anu određen kao Jedini i Jedan u Samom Sebi. Bog je u odnosu na čovjeka jedino Božanstvo (Vahid), a u Samom Sebi, Jedan je u Svojoj Božanskoj naravi (Ehad). Oba se ova imena obuhvaćaju u jedinstvu (Tevhid) i Njegovoj apsolutnoj transcendenciji. On je Svemoćan i Milostiv, što su dva momenta nedohvatne tajne, a izražavaju Njegovu aktivnotvoračku poziciju i dobrostivo-uslužnu brigu za čovjeka. Kako je Bog metaempirički Bitak, On je nedostiživ ljudima koji su ograničeni svojim osjetilima. On je, stoga, iznad svakog poimanja i predstavljanja. Njegova transcendencija izvodi se iz toga što je On s one strane ograničenja vremena, prostora i osjetilne egzistencije svijeta. On im, naime, prethodi. Ali je, također, imanentan dušama (Enfus) i Red koji prožima prostor i vrijeme (Afak).“ Nerkez Smailagić, „Uvod u Kur’an“, Zagreb, 1975. 

S druge strane, Kur’an poziva ljude na nepobitna i neizbrojiva znamenja Allahovog stvaranja na nebesima, Zemlji, u samim ljudima i svim stvorenjima. 

 

Broj sedam u Kur’anu

Beskrajno je izazovno da prva sura Kur’ana El-Fatiha, koja je njegov uvod, prolegomena i koja navješćuje sve Kur’anske teme i planove ima sedam ajeta ili stavaka. Drugo, Kur’an svjedoči da Džehennem (pakao) ima sedam vrata: „A Džehennem je stjecište svima njima (šejtanima i nevjernicima i zabludjelima) odreda. U njemu je sedam kapija i određeni dio njih propustit će svaka kapija.“ (El-Hidžr, 43 i 44)

Treće, Kur’an kazuje o sedam nebesa i sedam slojeva (katova) Zemlje. „Allah je Onaj Koji je sedam nebesa stvorio, a i zemalja isto toliko. Odredba Njegova do svih njih dospijeva, zato da biste vi znali kako Allah sve može učiniti i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata.“ (Et-Talak, 12)

Geologija uči da Zemlja ima sedam slojeva. Na površini Zemlje je vodeni sloj- litosfera koja čini 70% Zemljine površine. Toliki je procenat vode i u novorođenčetu- Ve džealna mine-l-mai kulle šejin – Mi smo iz vode sve živo učinili.“ (El-Enbija, 30) Drugi kopneni sloj litosfere je veoma tanak u odnosu na ostale slojeve. Treće, ispod ovih slojeva nalazi se gornji plašt. Četvrto, ispod gornjeg plašta slijedi donji plašt. U sastavu ovog sloja nalaze se materije poput silikona, magnezija, kisika, željeza, kalcija i aluminijum. Šesto, ispod ovog sloja dolazi vanjsko jezgro koje čini 30% Zemljine zapremine. Unutar vanjskog jezgra nalazi se fluid koji djeluje kao generator pokretan Zemljinom rotacijom proizvodeći zaštitno magnetno polje oko Zemlje. Sedmo, to je unutrašnje jezgro koje je zapreminski jedan od najmanjih slojeva.

Kur’an osim sedam nebesa i sedam zemalja, kazuje i o sedam mora: „Samo Allahu pripada sve što je na nebesima i na Zemlji, Allah je doista neovisan i hvale dostojan. A da su zbilja sva stabla na Zemlji pera, a i da se more, kad presahne produlji potom još za sedam mora ne bi se ispisale i presahle Allahove riječi! Allah je uistinu silan i mudar.“ (Lukman, 27)

Kada Kur’an kazuje i svjedoči o uništenju Hudovog naroda Ada sveuništavajućom ledenom olujom i vjetrom onda se kaže da je ta oluja neprestano trajala seb’a lejalin – sedam noći i semanijjete ejjamin – osam dana, što znači da je otpočela danju, a prestala sa nastupom osme noći: „A kad je posrijedi narod Ad, on uništen bi vjetrom ledenim, moćnim, silovitim, kome je On vlast nad njima sedam noći i osam dana uzastopnih bio prepustio, pa si u njima ljude povaljene kao šuplja datulina debla vidio, i vidiš li da je iko od njih ostao? (El-Hakkatu, 6-8) 

Kada su u pitanju mladići koji su se u ime Boga sklonili u pećinu-Kehf ljudi nagađaju koliko ih je bilo: trojica, četverica, peterica, šesterica, sedmerica: „Neki će reći: Bila su trojica, pas njihov bio je četvrti, a neki će govoriti: Bila su peterica, pas njihov bio je šesti, nagađajući ono što ne znaju, dok će neki reći: Bila su sedmerica, a pas njihov bio je osmi. Kaži: Gospodaru mome je dobro poznat njihov broj, samo malo njih to zna. Zato ne raspravljaj o njima osim površno i ne pitaj o njima od njih nikoga.“ (El-Kehf, 22)

U suri Jusuf, a.s., a kome je Allah podario mu’džizu tumačenja snova, navodi se broj sedam. Vladar je sanjao san o sedam debelih i sedam mršavih krava i sedam zelenih i sedam sasušenih klasova, niko osim Jusufa ne zna protumačiti san – „A vladar kaza: Ja sam zbilja sanjao kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih krava i sanjao sam sedam zelenih klasova i sedam drugih sasušenih. O svito, velikaši, doglavnici i savjetnici, protumačite mi san i dajte mi značenje sna moga, ako ste vi oni što snove znaju tumačiti? Zbrkanih ili košmarnih snova- povikaše oni- mi nismo znalci tumačenja snova tih.“ (Jusuf, 43 i 44) To kaže racionalni, pozitivni, diskurzivni um koji može dokučiti samo ono što je tačno i što je tu. Iza tog uma nastupa Jusuf kome je Allah podario viziju budućnosti i moć kazivanja istine: „O Jusufe, o prijatelju (iz tamnice) daj nam značenje o: sedam mršavih krava pojede sedam debelih krava i o sedam zelenih klasova i sedam drugih sasušenih klasova, da bi se obratio ljudima pa da znaju i oni! I on reče: Sedam godina ćete zaredom sijati, pa što požanjete, vi to u klasju (zalihama) ostavite, osim malo onoga što ćete da jedete. A zatim će nakon godina tih, sedam teških godina uslijediti, koje će pojesti sve što ste za njih pripremili, izuzev malo onoga što ćete za sjetvu čuvati. A zatim će, nakon godina tih, godina doći u kojoj će ljudima obilno kišiti, u njoj će oni mnogo grožđa cijediti.“ (Jusuf, 46-49)

 

Broj sedam u moralno-etičkoj sferi

Od deset zapovijedi u Starom zavjetu sedam su zabrane: 1) Nemoj imati drugih bogova uza Me (monoteizam); 2) Ne kuni se lažno; 5) Ne ubij; 6) Ne čini blud i preljub; 7) Ne kradi; 8) Ne svjedoči lažno na bližnjega svojega; 9) Ne poželi žene bližnjega svoga i 10) Ne poželi imetka bližnjega svojega. 

Kada Lukman, a.s., savjetuje svoga sina daje mu sedam osnovnih savjeta života: 1) Da ne čini širk Allaha, jer to je izvor najvećeg nasilja; 2) Da najljepše i najbolje postupa prema roditeljima; 3) Da ni u čemu ne slijedi i ne sluša roditelje što je suprotno vjeri i Stvoritelju; 4) Dobro ili zlo bilo gdje učinjeni: na nebesima, na Zemlji ili mračnoj stijeni stići će pred Allaha; 5) Klanjaj, naređuj da se čini dobro, a zabranjuj zlo i strpljivo podnosi što te zadesi na Allahovom Putu; 6) Iz nadmenosti, oholosti i gordosti od ljudi ne treba lice okretati. Allah ne voli ohole i samohvalisave; 7) U hodu treba biti odmjeren, a u govoru smiren, a ne bučan i preglasan. Najružniji je glas magarca kada reve i riče.

Prema imamu Gazzaliji, sedam je bolesti duše i srca: 1) el-kibru – oholost; 2) el-hasedu – zavidnost i zluradost; 3) el-buhlu-vel-fahša – škrtost i sebičnost; 4) hubbi-Dunja – bolesna i neograničena ljubav prema Dunjaluku; 5) hubbi-džah – bolesna i neograničena ljubav prema zvanjima i častim; 6) udžub – taština, narcisoidnost, samoljubivost i 7) enanijjet – stavljanje sebe u centar svijeta, apoteoza sebe, u sve ja ili japajakanje.

Sedam glavnih grijeha prema katoličkom katehizmu su: 1) oholost; 2) lakoumnost; 3) blud; 4) zavist; 5) neumjerenost u jelu i piću; 6) srditost i 7) lijenost. 

Poslanik islama kaže: Čuvajte se sedam zala koja upropašćuju onoga ko ih čini: 1) širka (idolatrije); 2) sihra (magije); 3) ubijanja na pravdi Boga i bez razloga; 4) kamate; 5) imetka jetima (siročeta); 6) izdaje u borbi i ratu i 7) potvore za blud (poštene i čestite vjernice). (I. P. H., 224)

U drugoj predaji Muhammed, a.s., kaže: „Sedam vrsta ljudi Allah će smjestiti pod Svoj hlad i zaštitu onoga Dana kada drugoga hlada i zaštite osim Njegove neće biti. To su: 1) pravedan vladar; 2) mladić koji je odrastao u pokornosti Allahu; 3) čovjek čije je srce vezano za džamiju; 4) dvojica ljudi koji se u ime Allaha druže, prijateljuju i pomažu; 5) čovjek koga pokuša zavesti lijepa i ugledna žena koja mu se sviđa a on je odbije sa riječima: Ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova; 6) čovjek koji se u samoći sjeća, zikr čini Allaha pa mu suze poteknu i 7) čovjek koji dijeli sadaku tajno, tako da mu ne zna ljevica šta dariva desnica.“ (I. P. H., 906) 

Interesantno je da je Allah, dž.š., naredio sedam farz ili obaveznih namaza. To su: sabah, podne, ikindija, akšam, jacija (svaki dan), džumuu petkom i dženazu kad ko preseli na Ahiret. Sedam je tavafa oko Kabe, sedam puta se obavlja saj na Saffi i Mervi, sedam kamenčića se baca na Mini.

Također, Muhammed, a.s., upozorava muslimane da djeca, kada navrše sedam godina, da ih podučavamo klanjati a kada navrše deset godina da ih prisiljavamo da klanjaju. Zato je grijeh i zločin upisivati djecu u bilo koju obaveznu školu prije navršenih sedam godina. 

U sedmom mjesecu hidžretskog kalendara, redžebu, Muhammed, a.s., je doživio Isra i Mi’radž. To je bilo prije Hidžre. Na Mi’radžu je naređen drugi islamski šart, namaz.

 

Druge zanimljivosti broja sedam

Dijete se obično rađa u devetom mjescu od začeća. Međutim i kada se rodi i u sedmom mjesecu (sedmanče) ono ostaje živo, a u osmom teško ili nikako. Sedam je otvora, ukoliko se ne računa koža, na glavi čovjeka: dva oka, dva uha, dvije nosne šupljine i usne. U svakom normalnom i nefaličnom čovjeku ima pet osjetila, svijest i savjest. Osjetila i svijest služe za znanje, spoznaju, izvana, a savjest za spoznaju iznutra. 

Sedmica ili hefta iznosi sedam dana. To su: 1) petak; 2) subota; 3) nedjelja; 4) ponedjeljak; 5) utorak; 6) srijeda i 7) ketvrtak. Sedam riječi sa velikim značenjem i moćima su: 1) voda; 2) vazduh; 3) vjetar; 4) vatra; 5) vrijeme; 6) prostor i 7) svjetlost. Vrijeme je jedini Bogom određeni svjedok stvaranja, a prostor je jedino Bogom određeno mjesto bivanja i zbivanja svega. 

Sedam osnovnih umjetnosti su: 1) slikarstvo; 2) vajarstvo; 3) muzička umjetnost; 4) književnost; 5) pozorišna umjetnost; 6) arhitektura i 7) filmska umjetnost. Sedam najvećih svjetskih čuda su: 1) piramide (jedine potpuno očuvane u Egiptu i Meksiku); 2) Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu. Sagradio ih je Nabukodonosor u VI stoljeću p.n.e. Ti vrtovi su navodnjavani posebim spravama iz rijeke Tigris; 3) Artemidin hram u Efesu kod Izmira, sagrađen u VI stoljeću p.n.e. Hram je sagrađen od mermera sa drvenim krovom. Proporcija: dužina 115 m, širina 55 a visina 12 metara. 4) Zeusov kip u Olimpiji, koji je isklesao Fidije 435. p.n.e. Tijelo Zeusovo je od slonove kosti, odjeća od zlata, a visina 12 metara; 5) Mauzolej u Halikarnasu (Turska), Velika mramorna grobnica za Mausola, vladara Perzijskog carstva visoka 41 metar. Nekoliko sačuvanih kipova iz mauzoleja u Halikarnasu se i danas nalaze u Britanskom muzeju u Londonu; 6) Kolos na Rodosu je bio veliki kip sačinjen od bronze visok 37 metara u Egejskom moru blizu luke Rodos. Iz određenih otvora tog kolosa branioci su ispuštali vatru i vrelo ulje na neprijateljske brodove, koji su htjeli uploviti u luku i osvojiti je. Razoren je za vrijeme zemljotresa godine 224. p.n.e. 7) Svjetionik na otoku Faros blizu luke Aleksandrije. Bio je visok 122 metra, a sagrađen je za vrijeme Ptolomeja II u sedmom stoljeću p.n.e. Temeljni dio je bio kvadratnog, srednji osmougaonog, a gornji dio kružnog oblika. Srušio ga je žestok zemljotres. 

Uz sedam svjetskih čuda treba navesti sedam rimskih brežuljaka:. To su: 1) Palatin; 2) Kapitoilj; 3) Aventin; 4) Celij; 5) Eskvilin; 6) Viminal i 7) Kvirinal. 

Navesti sedam rimskih, a izostaviti sedam istanbulskih brežuljaka bila bi nedopustiva sramota. To su: 1) Top Kappi-Saraj; 2) Čemberli Taš; 3) Bajazit; 4) Fatih; 5) Javuz Selim; 6) Edirne Kapi i 7) Kodži Mustafa-paša. 

Na kraju ono što je ekstra izazovno, poticajno i interestantno jeste da je početkom sedmog stoljeća po miladu, preciznije 610. u mjesecu ramazanu u Noći Kadra, na brdu En-Nur, u pećini Hira u blizini Mekke, Allah, dž.š., počeo spuštati i objavljivati Kur’an Muhammedu, a.s. Za svega 23 godine koliko je trajalo objavljivanje Kur’ana, dok je Muhammed, a.s., bio živ, čitav Arabijski poluotok (Arabija Petrea, Nedžd, Hidžaz, drevna Asirija, Hadramevt, Meskat, Oman, Jemen, današnji Kuvajt, Katar, Bahrejn (El-Hassa) i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su u Daru-l-islamu – Kući islama. Samo nakon 34 godine od Poslanikovog preseljenja na Ahiret, koje se dogodilo 8. juna 632. po miladu, već 656. u doba trećeg halife h. Usmana u sastavu Daru-l-islama – Kuće islama, pored čitavog Arabijskog poluotoka, nalazili su se drevna Perzijska carevina, drevna Mezopotamija, u kojoj su nekada bila sumerska, haldejska, akadska, babilonska i asirska carstva, sva Sirija i Palestina, što uključuje i današnji Izrael, Jordan i Liban i uzduž i poprijeko drevni hiljadama godina stari faraonski Egipat i sva sjeverna Afrika, što uključuje današnju: Libiju, Tunis, Alžir i Maroko. To je sažeo Napoleon u jednu kratku rečenicu: Muslimani su za pola stoljeća osvojili pola do tada poznatog svijeta.

Rate this item
(4 votes)
Džemat Bosna

Džemat Bosna dio je Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji(IZBA). Osnovan je u junu 2005. godine, a danas broji oko 400 članova. Prvi imam u džematu bio je Ibrahim-ef. Jakubović, a od Jula 2014. godine dužnost imama obavlja Mersad ef. Muratović. Džemat je smješten u 16. bečkoj općini (Bezirk) u ulici Hippgasse 32/1.

Website: www.ikre.at

Džemat Bosna dio je Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji(IZBA). Osnovan je u junu 2005. godine, a danas broji oko 400 članova. Prvi imam u džematu bio je Ibrahim-ef. Jakubović, a od Jula 2014. godine dužnost imama obavlja Mersad ef. Muratović. Džemat je smješten u 16. bečkoj općini (Bezirk) u ulici Hippgasse 32/1.